Svjetska banka: Hrvatima se više isplati primati socijalnu pomoć nego raditi
28. 08. 2009. u 11:04 · Nema komentara »Prema izvješću Svjetske banke “O konvergenciji Hrvatske s EU: ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta,” Hrvatska preko socijalne skrbi ne potiče ljude na zapošljavanje. “Stvara se kultura ovisnosti o naknadama, i ljudi su manje motivani posao,” tvrdi Svjetska banka. Istraživanje Svjetske banke na kojem je radilo više od 6000 stručnjaka pokazala su i kako su hrvatski radnici, s obzirom na produktivnost, najbolje plaćeni u regiji. Slovenci imaju veće plaće u apsolutnom iznosu (30% veće od Hrvata), hrvatska je produktivnost znatno niža (45% niža), pa smo stoga kvalificirani kao izuzetno skupi radnici.
Studija će biti službeno prezentirna u rujnu, a njezine su osnovne poruke da bi Hrvatska trebala znatno bolje iskoristiti radnu snagu, povečati stopu zaposlenosti i smanjiti ovisnost o naknadama.
Premijerka Jadranka Kosor u razgovoru za Jutarnji list nazvala je te preporuke “dobronamjernima” i dodala kako “Hrvatska neće propasti, iako se tako nerijetko prezentira u medijima”
- Studiju ću moći komentirati kada ona bude službeno prezentirana i kada s njom budem u cijelosti upoznata. No, na temelju osnovnih poruka Svjetske banke koje su prezentirane u medijima, mogu reći da se slažem s ocjenom da u Hrvatskoj moramo uložiti dodatne snage i više njegovati kulturu rada na svim razinama – rekla je Kosor.
Jutarnji list naveo je primjer koji stoji u izvještaju, prema kojem je hrvatskoj obitelji za pet članova bolje živjeti od socijalne naknade nego raditi.
“Ako otac dobiva naknadu za nezaposlenost od 1.200 kuna, a majka prima 400 kuna naknade za uzdržavanje, dječiji doplatak od 274 kune po djetetu i 1.663 kune za treće dijete u obitelji, te oba roditelja ‘na crno’ zarade tisuću do 1.420 kuna, njihova ukupna zarada iznosit će 6.506 kuna. To je više od stvarne neto plaće osoba sa zavšenom osnovnom školom koje rade u gospodarstvu! “
Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto. U zemljama EU, ta se brojka većinom kreće oko 70 posto.
Dosada se hrvatska ekonomska ekspanzija temeljila se investiranju. No, taj model rasta je iscrpljen, pa Svjetska banka procjenjuje da je u sljedećim desetljećima rast moguće ubrzasti ponajprije kroz bolju iskorištenost radne snage, povećanje njene produktivnosti i promicanje inovacija.
Ako Hrvatska ipak nastavi po starom, njezin bi dohodak po stanovniku za 50 godina bio 60 posto razine dohotka u SAD-u. Taj rezultat je 27 zemalja EU postiglo još 2000. Ako se ipak odluči za radikalne reforme mogla bi podići godišnje stope rasta za 1 do 1,5 posto i taj rezultat ostvariti mnogo brže.
M.B.T
