OSMANSKI HARAČ vs HRVATSKI HARAČ: Gdje je zapravo razlika?
24. 09. 2009. u 16:16 · Nema komentara »Saborskim zastupnicima HDZ-a danas je u Saboru zasmetalo što mediji, oporba i općenito hrvatski građani Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nazivaju Krizni porez ili jednostavno – Harač.
Pod tim pojmom, naime, aludira se na istoimenu podvrstu Osmanskog poreza (glavarine). Prema riječima IDS-ovca Damira Kajina, harač je bio puno manji nego današnji Krizni porez. Harač je, prema dostupnim povjesnim zapisima, ubiran u vrijeme Osmanskog carstva od muškaraca nemuslimana koji nisu služili vojsku a kako su načini ubiranja znali biti osobitno okrutni, taj je porez u narodu prozvan haračem.
U čemu je, zapravo, razlika između Osmanskog harača i, ovog modernog – Hrvatskog?
Zastupnik SDP-a Gordan Maras tvrdi kako je uvedeni harač u Hrvatskoj plaće vratio na razinu na kojoj su bile prije 18 mjeseci. To odgovara opisu Osmanskog harača koji je Ivan Mažuranić naveo u “Smrti Smail-age Čengića: “Vaša je krvava rabota ostala zavijek u glagolu haračiti, robiti, pustošiti.”
Zašto to Maras govori? Samo32 dana nakon što je porez uveden poreznici su, prema našim informacijama, krenuli u kontrole poslovanja tvrtki kako bi provjerili jesu li uskladili davanja sa novim Zakonom. Povjesničari, pak, smatraju kako je Osmanski harač zapravo bio metoda osiromašivanja krščanske populacije, koju se pokušavalo prisiliti da prijeđe na Islam jer je tako jednostavo bilo – isplativije. Vremenom, ta se metoda pokazala vrlo efikasnom.
U vrijeme Osmanskoga carstva, harač je bio podjeljen na tri klase: Evsat, Sala i Edna. Moderni krizni porez u Hrvatskoj djeli se pak, na dvije stope. Dva posto na iznose od tri do šest tisuća kuna, a četiri posto iznosi iznad šest tisuća kuna , i to bez obzira je li riječ o fizičkim ili pravnim osobama.
U vrijeme Osmana, harač je nekrščanima zauzvrat davao osobnu i imovinsku sigurnost, te se tretirao kao dokaz vjernosti sultanu. Jednom kada je neka regija harač prestala plačati, Sultanu je bio jasno kako se sprema pobuna.Većina organizatora prosvjeda koji su, i koji bi se ove jeseni trebali održati, kao jedan od glavnih razloga nezadovoljstva navodi upravo krizni porez.
- To je porez koji bi domoljubi u nekim zemljama nazvali porezom solidarnosti – naveo je Andrija Hebrang na primjedbe oporbe o sličnosti između dva harača. Njegov kolega Dragan Kovačević naveo je kako Hrvatska nije osmanlijska nego hrvatska zemlja koji čini sve da izađe iz krize i sačuva radna mjesta. Inače, Hrvatska nikada i nije bila Osmanlijska država, već je tijekom stoljetne borbe 1519. godine od pape Lava X zaslužila nadimak “predziđe kršćanstva-Antemurale Christianitatis”.
Zastupnici IDS-a pak, ustvrdili su kako je porezni sustav zapravo bio puno pravedniji za vrijeme Osmanskoga carstva.
- Porezno opterećenje bilo je pravičnije kada su haračlije harale po Bosni i dijelu Hrvatske, nego danas. Tada, u srednjem vijeku, jedna desetina je išla crkvi, jedna desetina vlasteli, jedna desetina kralju, a 70 posto je ostalo kmetovima ili raji. A mi danas imamo najveća optrećenja na kugli zemaljskoj – naveo je zastupnik IDS-a Damir Kajin.
Tema današnje saborske sjednice bila je izmjena Kriznog poreza kojim bi on obuhvatio i samostalne djelatnosti.
M. B. T.
