Država ne potiče 40.000 radno sposobnih, ako se zaposle honorarno, neće dobiti socijalnu pomoć
05. 09. 2009. u 09:00 · Nema komentara »Gotovo 40.000 odraslih, radno sposobnih građana u Hrvatskoj prima socijalnu pomoć u iznosu od 500 kuna.
- Naše su socijalne pomoći vrlo niske i sigurno nikome nije cilj živjeti od toga. Uspoređivao sam europske sustave, osobito njemački, s našim i u pogledu destimulacije za ulazak na tržište rada nimalo ne odskačemo: samac je svakako motiviran za pronalaženje posla, a eventualno obitelj s više djece može na socijalnoj pomoći ‘zaraditi’ jednako kao da jedan od roditelja radi za minimalnu plaću – objasnio je dr. Zoran Šućur iz Studijskog centra za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta za Jutarnji list.
Tako obitelj s troje djece može zaraditi 2150 kuna, a minimalna plaća za jednog od roditelja iznosila bi oko 2250 kuna neto. Samo 100 kuna viša zarada od rada može biti destimulirajuća, no to je isključivo slučaj kod obitelji s djecom i to je praksa u sustavima cijele Europe, naveo je Šućur i dodao kako su radno sposobne osobe dužne preko Zavoda za zapošljavanje tražiti posao, no najčešće je riječ o neobrazovanima i teško zapošljivim osobama.
- Ono što ne valja u našem sustavu jest činjenica da za radno sposobne primatelje ne postoji obaveza društveno korisnog rada i da primatelji gube pomoć ako bilo što zarade na tržištu – objašnjava dr. Šućur.
Primjerice, ako spomenuta obitelj s troje djece povremeno nešto zaradi – otac radi u građevini, a majka čisti – izgubit će socijalnu pomoć ili će im zarada biti odbijena od ukupnog iznosa pomoći. To je vrlo destimulirajuće, jer peteročlana obitelj ne može preživjeti od 2000 kuna. Njih treba motivirati da nađu bilo kakav posao. Ako i zarade još toliko, teško će živjeti. Stoga bi trebalo uvesti mogućnost i daljnjeg primanja pomoći ili barem dijela pomoći uz slabo plaćene poslove, predložio je dr. Šućur.
Socijalna pomoć, odnosno pomoć za uzdržavanje, je osnovica iz koje se računaju sva ostala socijalna prava. Ako je riječ o odrasloj osobi, ta pomoć iznosi 500 kuna. Ako par prima pomoć, svako od njih dobivat će 80 posto osnovice, odnosno 400 kuna. Za predškolsko dijete dobiva se jednak iznos, za osnovnoškolsko dijete 50 kuna više, a srednjoškolac dobiva punu osnovicu, odnosno 500 kuna. Da bi dobio socijalnu pomoć, primatelj ne smije imati nikakav prihod ni imovinu osim nužnog stambenog smještaja. Socijalnu pomoć prima danas prima oko 93.000 ljudi, odnosno nešto manje od 22.000 samaca i 21.000 obitelji. Za 2009. godinu osigurano je 497,6 milijuna kuna ili 442 kune po korisniku mjesečno.
Stručnjaci s kojima je JL razgovarao navode kako i u ostalim europskim zemljama 50 posto građana u kategoriji primatelja socijalne pomoći jesu radno sposobni. Stalnu pomoć prima 2,11 posto stanovništva, što odgovara europskom prosjeku, te je značajno manje nego u baltičkim državama i nekim državama u okruženju. Otprilike jednak udio populacije – dva posto – prema podacima UN-a iz 2001. godine živi s manje od jednog američkog dolara.
M.B.T.
